Koncesionari duguju državi 152.545 KM

Bez autora
Jun 15 2010

Osam koncesionara za eksploataciju mineralne i obične vode na području Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) dugovalo je državi za koncesije ukupno 152.545 maraka sa posljednjim danom prošle godine. Najveći dug ima firma Zema, u iznosu od 56.697 maraka. Do pred kraj prošle godine sredstva od naknada išla su po pola Kantonu i općini na čijoj se teritoriji vrši eksploatacija, a nakon toga omjer raspodjele 70 na prema 30 posto u korist općina. Jedine firme koje su ispunile sve uvjete za dobivanje koncesija, a koji su se odnosili i na ulaganja i na broj uposlenih, su Tešanjska vrela iz Tešnja i Vin-Mis iz Jelaha. Ovaj kanton izdao i koncesiju na jednu godinu, i to za ispitivanje Raduškog vrela u tešanjskoj općini. Dužnici su i Iriškić Jelah (27.291 KM), Mapex Maglaj (26.628), Celvik Tešanj (18.720), Vin-Mis Jelah (8.956), Tešanjska vrela (7.182), Misir Olovo (5.469) i Princess Tešanj (1.597 KM).

Koncesionari duguju državi 152.545 KMOsam koncesionara za eksploataciju mineralne i obične vode na području Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) dugovalo je državi za koncesije ukupno 152.545 maraka sa posljednjim danom prošle godine, kazala je jučer Mirzeta Džonlagić, kantonalna ministrica za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

- Najveći dug ima firma Zema, u iznosu od 56.697 maraka - kazala je Džonlagić.

Istakla je da su do pred kraj prošle godine sredstva od naknada išla popola Kantonu i općini na čijoj se teritoriji vrši eksploatacija, a da je nakon toga omjer raspodjele 70 naprema 30 posto u korist općina.

- Jedine firme koje su ispunile sve uvjete za dobivanje koncesija, a koji su se odnosili i na ulaganja i na broj uposlenih, su Tešanjska vrela iz Tešnja i Vin-Mis iz Jelaha - kazala je Džonlagić.

Ona je naglasila da je ovaj kanton izdao i koncesiju na jednu godinu, i to za ispitivanje Raduškog vrela u tešanjskoj općini.

Dužnici su i Iriškić Jelah (27.291 KM), Mapex Maglaj (26.628), Celvik Tešanj (18.720), Vin-Mis Jelah (8.956), Tešanjska vrela (7.182), Misir Olovo (5.469) i Princess Tešanj (1.597 KM).

- Prošle godine fakturirano je 101.420 KM za ove naknade, a naplaćena je jedna četvrtina, tačnije 26.202 marke - kazala je ministrica Džonlagić.

Visina naknade

Koncesionari plaćaju naknade za eksploataciju mineralne ili prirodne vode od 1,2 do dvije marke po kubnom metru zahvata na osnovu ugovora, bez obzira na to da li eksploatiraju tu vodu i flaširaju je ili ne. Prema ugovorima, to je od 2.200 do 14.976 kubnih metara vode godišnje, odnosno od 2.695 do 29.952 marke godišnje.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik